IMATI ILI NEMATI – BOGAT ILI SIROMAŠAN

Uglavnom smo opterećeni onim što nemamo a ispuštamo iz vida ono što imamo. Neki nepisani, univerzalni zakon kaže, da uvek dobijamo ono na šta smo usredsređeni. Po Isusu „Onome ko ima, još više će biti dato, onome ko nema, još više će biti oduzeto.“ Ako potrošimo većinu vremena razmišljajući o onome što nemamo ili kako želimo da nam je život drugačiji ili o onome što smo upravo izgubili, to će se uvećati i imaćemo još više gubitaka, još više nedostataka i bićemo nezadovoljni svojom trenutnom situacijom. Ako se u drugom slučaju usredsredimo na ono što imamo, hranu na stolu, porodicu, posao, prijatelje, okruženje… to će se takođe uvećati.

Svako iskustvo možemo da posmatramo na dva načina, kroz nedostatak ili obilje. Da li treba da osećamo zahvalnost ili da smo razneti? Da li je čaša napola prazna ili napola puna? Da li treba da žalimo što ružino grmlje ima trnje ili možemo da budemo zahvalni što neko trnovito grmlje ima ružu? Ova dva stava su ekvivalentna ali u stvarnom životu postoji ogromna razlika u tome koji izaberemo. Nemoguće je biti zabrinut, depresivan ili imati bilo koje negativno osećanje u prisustvu prave zahvalnosti. Lep sunčan dan i mračan, olujni dan ne mogu da se pojave na istom mestu i u isto vreme. Tako zahvalnost preusmerava naše misli od straha prema istini, čisteći sve što je negativno, bol i patnju. To je program protiv malodušnosti i cinizma.

Bez obzira na to da li osećamo zahvalnost i ispunjenje ili gubitak, lišavanje i ozlojeđenost, stvara se u nama određeno unutrašnje hemijsko stanje, a to stanje daje karakteristična ponašanja – zdravlje/bolest, osnaženje/bespomoćnost, ispunjenje/nezadovoljstvo, uspeh/neuspeh.

zahvalno srce = otvoreno srce
nezahvalno srce = zatvoreno srce = zatvoreno za izvor sreće, radosti i blagostanja
kada se usredsredimo na obilje = naš život oseća obilje
kada se usredsredimo na nedostatak = naš život oseća nedostatak
= sve je stvar usredsređenja
= kada počnete da tragate za dobrim, pažnja vam se automatski skida sa lošeg i osećate se BLAGOSLOVENO.

Način na koji posmatramo svet odlikuje naše reakcije na izazove koje nam život postavlja. Osećaj zahvalnosti daje nam snage da odaberemo mudro kako se osećamo, šta kažemo, u šta verujemo i šta vrednujemo. Stoga je zahvalnost povezana sa osećanjem ispunjenja, celovitosti i dovoljnosti. Imamo sve što nam je potrebno i što zaslužujemo, prilazimo svetu sa osećajem vrednosti: bez zahvalnosti postoji tendencija ka osećanju necelovitosti, prevarenosti, nedostatka – jednom rečju bespomoćnosti i depresiji. Obično očekujemo mnogo šta, naročito savršene proslave i posao, zahvalne prijatelje, porodicu… i kad ne bude tako sledi razočarenje kao posledica razlike između fantazije =očekivanja i stvarnosti, tj bol zbog razlike između onoga što se dešava i onoga što mislimo da bi trebalo da se desi. Zato je bitno okaniti se onoga što mislimo da nedostaje, fantazije i postati zahvalan onome što je već dobro u stvarnosti.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *